PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Baron Gautsch

Baron Gautsch bio je putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers Company Ltd. u Dundeeju u Velikoj Britaniji. Bio je dug 84,55 m, a uz 64 člana posade, mogao je prevesti i 300 putnika. Prometovao je na redovitoj liniji Trst – Kotor – Trst.

Ovaj prekrasan brod bio je za to doba itekako reprezentativan i luksuzan. Ostavljao je svojom ljepotom bez daha te se zbog toga često pojavljivao kao motiv na starim razglednicama. U Dalmaciji je pristajao u Zadru, Splitu i Dubrovniku.

  Baron Gautsch na razglednici iz 1914.

Kada je izbio Prvi svjetski rat, brod je 27. srpnja 1914. unajmila austrougarska ratna mornarica radi prijevoza pojačanja do Kotora. Tijekom četiri putovanja pod ugovorom o najmu preplovio je  1810 nautičkih milja i prevezao 2855 osoba. Na povratku u sjeverni Jadran njime su evakuirani civili.

Nakon što su sva pojačanja prevezena, Baron Gautsch vraćen je Lloydu u Kotor. Prije nego je isplovio za Kotor u Trstu je održana konferencija između ratnih mornaričkih vlasti na kojoj je sudjelovao drugi časnik Tenze koji je zastupao svog kapetana Paula Wintera. Na konferenciji su zapovjednici brodova bili informirani o tome da će austro-ugarske snage položiti minska polja u sjevernom Jadranu radi zaštite ulaza u Pulu, svoju glavnu ratnu luku. Tenze je o tome izvijestio svog kapetana, a prvi časnik Luppis odredio je kurs broda.

  Reklamna razglednica Austrijskog Lloyda iz 1903. , s prikazom njihovih linija na Jadranu

Na svoje posljednje putovanje isplovio je 12. kolovoza 1914. iz Kotora. Sljedećeg dana, 13. kolovoza 1914., u 11 sati isplovio je s Velog Lošinja izravno za matičnu luku Trst gdje je trebao stići u 18 sati. Od Lošinja do Pule brod je bio pod zapovjedništvom prvog časnika Luppisa. No, on je napustio most bez kapetanova dopuštenja zbog ručka s putnicima iz prvog razreda te je službu predao drugom časniku Tenzeu.

Baron Gautsch započeo je plovidbu sjeverno, mnogo bliže nego su vojne vlasti zapovjedile.  Mimoišao se s brodom Prinz Hohenlohe koji je plovio južno prema dalmatinskim otocima više od 3 nautičke milje dalje od obale nego Baron Gautsch. Čak ni upozorenja nekoliko putnika nisu uspjela natjerati Tenzea da promijeni smjer plovidbe.

Sedam nautičkih milja od Brijunskih otoka u 14:50 parobrod je punom brzinom naišao na prijateljsko minsko polje koje su upravo položili K.u.K. minopolagači. Minopolagač Basilisk odaslao je signale upozorenja, no Barun Gautsch nije na njih reagirao. Nakon nailaska na minu, brod je potonuo šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na pučini. Prema službenim podatcima, na brodu je bilo 246 putnika (podatak ne obuhvaća djecu do 10 godina i vojnike). Djeca su se, uglavnom, sva utopila. Mornari su uspjeli spustiti čamce za spašavanje i ukrcati u njih djecu, no nitko se u panici nije sjetio odriješiti užeta pa ih je tonući parobrod povukao za sobom. Ta su jadna djeca bila, čini se, prve žrtve Prvoga svjetskoga rata.

Ova ogromna tragedija zapamćena je kao najveća pomorska nesreća na Jadranu, s velikim brojem žrtava, stoga često Barona Gautscha nazivaju jadranskim Titanicom. Danas je njegova olupina omiljena ronilačka destinacija.

Igor Goleš

 

  Baron Gautsch u Zadru 1909.

BLOG
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Dalmatinac Ivan Peratrovich na Aljaski
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Put dalmatinki u iseljeništvo
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
DALMATINAC TROJAN DRVENICA I GRB AUSTRALIJE