PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Sutvid - Prvo dalmatinsko racionalno gojilište kamenica i klapavica

Kapetan Stijepo Bjelovučić utemeljio je 1889. godine u uvali Sutvid na Pelješcu Prvo dalmatinsko racionalno gojilište kamenica i klapavica. Dotad se ta djelatnost odvijala na priprost način. Hrastove, smrekove, česminine ili maslinove grane, bez lišća, potapane su u plićaku uz obalu da bi otežale, a zatim bi ih bacali u more na mjestima povoljnima za prihvat ličinaka. Na njih su se s vremenom prihvaćale ličinke, tu su rasle i razvijale se u mlade kamenice. Nakon dvije do tri godine, grane su vadili i kamenice prodavali. Taj način uzgoja bio je vrlo nestalan. Znalo se dogoditi da se na jednoj grani prihvati tek pokoja ličinka, a druga bi bila prepuna, pa je na takvim granama jedna kamenica drugoj priječila razvitak. Grane su često raznašale struje, a one koje su bile bačene na muljevito dno, najčešće bi bile zatrpane. Pola grana bi se našlo, a pola bi ponekad bilo izgubljeno. Sve je, dakle, bilo prepušteno slučaju. Za razliku od takva postupka, racionalno uzgajanje pokazalo je značajan tehnološki napredak. U to vrijeme bila su poznata dva načina: francuski i tarantski, tj. talijanski. Kapetan Bjelovučić rabio je kombinaciju obaju načina uzgoja. Koristio se i crjepovima i granama kao kolektorima mlađi kamenica. Grančice s kamenicama potom su uplitane u kokosov konop i vješane o drvene katranizirane stupove zabijene u morsko dno. Mnoštvo takvih stupova činilo je park ili morski vrt. Sutvidske kamenice pobrale su mnoge nagrade, a stizale su do Beča, Praga i Pariza.

                                   Fotografije iz albuma dr. Hloverke, liječnika iz Janjine, kraj 19 st. ( dobrotom Damira Lozine )

Reklamna razglednica iz 1908., s prikazom kamenica

 

 

BLOG
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Dalmatinac Ivan Peratrovich na Aljaski
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Put dalmatinki u iseljeništvo
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
DALMATINAC TROJAN DRVENICA I GRB AUSTRALIJE