ZABORAVLJENA DALMACIJA DANAS
Pustinja Blaca na otoku Braču

Jedno od najegzotičnijih mjesta u Dalmaciji koje sam se godinama spremao posjetiti je Pustinja Blaca na otoku Braču. I tek prošlu zimu napokon sam si tu želju   i ostvario.  Samostan skriven u bračkim klisurama ostavlja bez daha kada vam se nakon 30 minutne šetnje ukaže prvi sklop samostanskih kuća. Nevjerojatan je to spomenik ljudskom radu i trudu u vrletima otoka Brača.

Samostan nudi zaista prekrasnu priču i velika je šteta što je već desetljećima napušten.  Nastao je kada su poljički glagoljaši  bježeći pred turcima dospjeli na otok Brač u 16. st.  Brački knez im je dao dozvolu za naseliti se pod spiljom Ljubitovicom . 1552 osnivaju redovničku zadrugu i počinju obrađivati zemlju koja im je poklonjena, a 1570. od  kneza dobivaju dozvolu za izgradnju samostana i crkve, te tako nastaju prve građevine samostanskog sklopa.

 Prva razglednica Pustinje Blaca iz 1903.

Samostan  gospodarski uzlet doživljava početkom 19. st. zahvaljujući osnutku brodarskog društva s bolskim kapetanima iz obitelji Nikolorić. Blaca su tada postala bogati veleposjed koji su nasljeđivali svećenici, rođaci upravitelja Pustinje. Zadnji upravitelji Pustinje Blaca , od 1862. vode  bili su Miličevići iz poljičke obitelji  iz Zvečanja, don Nikola Milićević stariji i njegov nećak don Nikola Milićević mlađi.

Kulturni zenit dostigla je u vrijeme don Nikole Milićevića starijeg , koji je u njoj oformio tiskaru, nabavivši iz Milana mali tiskarski stroj sa mnogo sanduka raznih slova. Svom nasljedniku poklonio je  klavir kupljen u Beču  uz kojeg je vezana zanimljiva anegdota. Klavir je brodom dopremljen u 3km udaljenu Popovu luku i na ramenima ga je do samostana prenašalo čak 12 težaka koji su pritom popili čak 56 litara mladog misnog vina. Dok Niko stariji umro je 1923, ostavivši neizbrisiv trag u povijesti samostana, pokazavši iznimno umijeće upravljanja imovinom i inovativnosti koja se najbolje očitala kod proizvodnje meda, koji je  izvozio u Trst i Beč, a unutar samostana se koristio za zaslađivanje hrane i prirodni lijek.  U godini dana  Pustinja je znala proizvesti i do 10 tona meda što je bio veći prinos nego u cijeloj Dalmaciji. Fascinantno zar ne?

Don Niko mlađi i prijatelji na terasi samostana 

Stoga i ne čudi da je don Niko 1905.  izgradio na 5 minuta hoda od samostana i prekrasan kameni pčelinjak s 266 košnica, a koji je nažalost danas totalno derutan i porušen….

Dok Niko mlađi studirao je teologiju u Beču, gdje se zainteresirao za astronomiju jer je stanovao kod direktora sveučilišne zvjezdarnice prof. Edmunda Weissa i po njegovoj smrti je preuzeo njegovu cijelu astronomsku biblioteku koju je potom prenio u svoj blatački opservatorij. Odatle je motrio nebo i pisao mnogobrojne rasprave u inozemnim časopisima, a  1912. je izdao prvi astronomski časopis na tlu Hrvatske ˝Mladi zvjezdar ˝.  1926. u samostan je dopremio Brennerov teleskop, tada najveći na Balkanu za čiju je nabavku izdvojen godišnji proračun samostana od milijun dolara. Zbog njegovih doprinosa dva su asteroida, otkrivena sa zvjezdarnice Višnjan, odlukom Međunarodne astronomske unije dobila naziv Milićević i Brač na spomen astronoma i njegove male zvjezdarnice.

   Soba za odmor 

 

    Biblioteka 

 

1963. nakon smrti don Nike mlađeg samostan se gasi jer njegov nećak nije pokazao interes za školovanjem za svećenika, te prelazi u vlasništvo općine Brač, a danas je vlasništvo RH.

Ovo komadić svemira univerzalne ljepote svakako zaslužuje da ga se posjeti, i s najvećim poštovanjem njegovim graditeljima to i preporučujem.

 

Igor Goleš

BLOG
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Dalmatinac Ivan Peratrovich na Aljaski
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
Put dalmatinki u iseljeništvo
PRIČE IZ DALMATINSKE POVIJESTI
DALMATINAC TROJAN DRVENICA I GRB AUSTRALIJE